FOTCM Logo
Cassiopaea – hrvatski
  • EN
  • FR
  • DE
  • RU
  • TR
  • ES
  • ES

2015/02/07

Datum sesije: 07.02.2015.

Laura (L) i Andromeda za pločom

Prisutni: Pierre, Perceval, PoB, Chu, Niall, Ark, Data, Scottie, Alana, Timótheos, Noko Wonderdog (pas, op. prev.)

[Bilješka: razina audio snimanja bila je vrlo niska, puno niža nego inače.]

Pitanje (P) : (L) Subota je, 7. veljače 2015. I kunem se, prije 30 godina, nisam ni sanjala da ću biti živa na ovaj današnji dan.

(Perceval) Zašto?

(L) Ne znam. Mislim, 2012. je trebala biti smak svijeta. [smijeh] Svi su govorili da će se 2012. godine sve promijeniti.

(Perceval) New Age CoIntelPro!

(L) Da, i onda su došli Kasiopejci i rekli: “Ne, žao nam je!! Morate još ostati tamo i uraditi neke stvari.“ I ja jednostavno… Ja nisam bila sigurna.

(Pierre) Ja sam mislio da će to biti kraća agonija. Nisam mislio da će potrajati toliko puno godina da sve propadne.

(L) Da, propadanje i propast svega je bilo…

(Andromeda) Sporo…

(L) To je jednostavno grozno.

(Pierre) A ono što je najluđe je to što svaki put kad smo mislili da smo napokon stigli do samog dna, oni su uvijek pronašli načine da stvari naprave još gorima. Vražje je mučenje svjedočiti tome!

(Andromeda) Hvala, Pierre! [smijeh]

(L) Ovo nam je dalo tako veseo početak večeri!

(Pierre) Ali pomoć stiže!

(L) Da, baš. Bojim se pitati kakva pomoć stiže…

(PoB) Pitaj njih. Trebamo konkretne podatke. Što oni misle pod tim? [smijeh]

(Perceval) Nema kockanja.

Odgovor (O): Dobro veče ljudi. Nema žurbe za tim što dolazi kako bi donijelo ravnotežu vašoj realnosti.

P: (L) Drugim riječima, vi tvrdite da ne bi trebali biti nestrpljivi za tim?

O: Da.

P: (L) Pa, to izgleda prilično turobno sada. Ljudi ili umiru, ili se poriče da ljudi umiru; ili oni pate, ili se okreću leđa od patnje drugih ljudi.

(Pierre) I još sve te laži.

(L) To je…

O: Prirodne podjele se formiraju kad su ljudi suočeni s metežom i neredom.

P: (L) Dakle, to ispada da stvarno saznaš kakve su zaista ljudi osobe – tek kad stvari postanu tako očite da ih oni više ne mogu poricati, osim ekstremnim činom pukog pokrivanja svojih očiju i ušiju, i zatvaranja usta.

O: Da.

P: (L) Pa, mi smo baš žestoke face ovdje večeras!

O: Hahaha!

P: [kroz smijeh] (Perceval) Oni to rade da se urnebesno nasmiju.

(L) Nisam pitala s kim pričamo. Imamo li ime večeras?

O: Glagira od Kasiopeje.

P: (L) Stvar je u tome da nisam baš sigurna da li itko ima ikakva ozbiljna pitanja za večeras… Mislim, ja imam svoja istraživačka pitanja, ali ima li itko drugi ikakva pitanja? Zaglušujuća tišina. Ok, itko? Mislim, ispada da mi sad samo sjedimo i čekamo da neko nešto kaže.

(Andromeda) Ja znam. Znamo da je cijeli svijet potpuno poludio. I mi čekamo neki znak da nam kaže trebamo li nešto učiniti, kao na primjer učiniti neki potez, pomaknuti se negdje, ili nešto slično tome. Ali se ne mogu sjetiti ničega da uistinu pitam.

(Perceval) Hoćemo li se morati preseliti u Rusiju? [smijeh]

(PoB) Ja sam htjela pitati trebamo li se preseliti u Rusiju?

O: Sačekajte pa vidite! [Svi uzvikuju slova zajedno]

P: [smijeh] (Perceval) Jesu li Lavrov ili Putin pročitali Laurino pismo?

O: Istrage su u tijeku.

P: (Niall) Oni nas provjeravaju.

(Scottie) Znači dobra je stvar što smo dodali SOTT na ruskom.

(Chu) Trebamo li zatvoriti francuski SOTT?

O: Ne još, ali budite oprezni. [Noko priča tijekom slušanja odgovora]

P: (Perceval) Istraga je otvorena… Istraga o tebi.

(L) A joj…

(Andromeda) Je li Putin pročitao pismo?

O: Da.

P: (Pierre) Da? Wow, to je super! To je dobra vijest dana. Dakle on ga je pročitao…

(Ark) Možda ga je pokazao Hollandeu tijekom njihova sastanka… [smijeh]

(Chu) Zato je sastanak i trajao 5 sati. [smijeh]

(L) Oni su sastančili pet sati?

(Perceval) U načelu, čini se da je rezultat tog sastanka u tome da je Amerika jako ljuta zbog činjenice da Njemačka i Francuska ne podupiru naoružavanje Ukrajinaca. McCain kritizira i govori: “Njima nije stalo do ljudi koji umiru i pate u Ukrajini!” Jer u osnovi, ako Njemačka i Francuska ne pristanu na američki plan za naoružavanje Kijeva kako bi se pobilo sve u Istočnoj Ukrajini, oni ne mogu ništa učiniti, jer to mora biti pod okriljem NATO-a; NATO baze u Europi koje bi se koristile za bilo koji tip takvoga postupka su u Njemačkoj, Italiji, i sankcionirane su od strane europskih zemalja.

(Niall) Oni su u osnovi pristali da se Ukrajina podijeli.

(Pierre) Tražili su više autonomije za Istočnu Ukrajinu, i zonu bez oružja između dviju zona.

(Perceval) Demilitarizirana zona. Europljani su u razgovoru s Putinom odlučili da treba postojati neka vrsta jake autonomne regije kako bi se okončali sukobi, dok Amerika govori: “Ne! Rat! Rat! Mi mrzimo Rusiju!” I Hollande i Merkel se sastaju s Putinom.

O: Pisma koja Putin prima daju mu nadu.

P: (Pierre) To je stvarno dobro.

(Scottie) Pisao sam mu o Spomenu na holokaust. Bio sam vrlo ljut i zaista sam se osjećao jako loše zbog Rusije. Mislim, više je Rusa umrlo u Drugom svjetskom ratu nego ljudi iz bilo koje druge zemlje ili grupe… procjene su između 21 i 27 milijuna Rusa! Napisao sam mu pismo kada on nije bio pozvan na spomen holokausta u Poljskoj. Bilo je… osjećajno i iskreno.

(Perceval) Svi bi trebali početi pisati pisma potpore.

(Pierre) Da, zašto da ne!

(L) Dižite njegovo raspoloženje. Da, baš kao što se mi osjećamo kad dobijemo pisma…

[Pišite Putinu: http://eng.letters.kremlin.ru/]

(Pierre) Pa zamislite tog čovjeka: toliko je mnogo pritisaka: političkih, ekonomskih, financijskih… A on nađe vremena da čita pisma!

(L) I oklevetan je od najvećih, najglasnijih majstora propagande u cijelom svijetu. Mi smo bili klevetani dugo vremena od propagandnih majstora, ali to je bilo vrlo, vrlo malih razmjera u usporedbi s ovim što se njemu radi. Da, to nas je oštetilo, i mene osobno je povrijedilo, i sve nas je to osobno povrijedilo, ali to je još uvijek bilo tako malih razmjera, tako da sve što nama to iskustvo može dati je samo jedan mali uvid u to što Putin doživljava. On je ljudsko biće. I sada, ono što bi trebala biti “Najveća nacija na Zemlji” ga naziva svakakvim nazivima, osim inkarnacijom samog đavola – ali vjerojatno su ga čak i tako nazvali!

(Perceval) Da, doslovno ga zovu Hitlerom.

(L) Da, to mora da je grozan osjećaj.

(Pierre) Ako nisi psihopat, ako si normalno ljudsko biće, osjetljivo, i ako si pod teretom svih ovih kritika, i ako vidiš sve laži… to može biti vrlo bolno.

(Alana) Razmišljala sam o njemu prošle noći, i o položaju u kojem se nalazi, i o opasnosti u kojoj je, i on vjerojatno sebi čak ne dozvoljava da ima bliske odnose, jer će oni postati njegove slabosti.

(Perceval) Da, svjestan je toga.

(L) Ja mislim da je on u potpunosti svjestan toga. Putin mi daje nadu.

(Perceval) To je usamljenički život.

(L) Ali ja sam jako uplašena za njega.

(Pierre) Ali ja sam zabrinut za njega. Ako on nestane, što će ostati?

(L) To bi uništilo svaku nadu.

(Alana) Ja imam pitanje o grčkoj vladi i o novoizabranom vodstvu. Čini se da ono što oni rade i ono za što se zalažu – ljudima u Grčkoj daje nadu. I ja bih zaista željela u potpunosti se isto tako ponadati, ali kao da samu sebe nekako zadržavam, jer nisam baš sigurna je li to… Čak ne znam ni kako bih ovo izrazila…

(Pierre) Želiš znati jesu li oni dobri dečki, ili, hoće li uspjeti?

(Alana) Da, ali čak i ako oni jesu dobri dečki, još je uvijek velika vjerojatnost da neće uspjeti u ovom svijetu. To je prva ljevičarska vlada ikad na vlasti u Grčkoj, i najmlađa ikad. To je prvi put u grčkoj povijesti, da stare obitelji koje su uvijek bile na vlasti više nisu tamo kao predstavnici grčke elite. Nova vlada ima planove. Oni žele da…

O: Njima će trebati pomoć i oni to znaju. Ostaje da se nadamo da mladenački entuzijazam može biti upregnut strpljenjem i mudrošću.

P: (Niall) U načelu, oni su postavili izazov cijeloj Europi. Što se događa tamo ovisi o tome što se događa u drugim europskim zemljama. Oni trebaju sličnu rekaciju po cijeloj Europi.

(Pierre) Ili rusku pomoć.

(Alana) I Rusija im je već ponudila pomoć.

O: Ruska će pomoć napraviti razliku.

P: (Alana) To i ja mislim.

(L) Dakle, čini se da se Grčka raspada. Island se već raspao. A sada se čini da Njemačka i Francuska klize…

(Niall) Ono što se dogodilo na Islandu – je to da se on zapravo oporavio.

(L) Ne, mislila sam na to da oni nisu zapravo išli usporedo s planom EU-a. To govorim. Kad kažem: ”Raspali su se” to znači da nisu išli usporedo sa službenim programom.

(Perceval) To je tehnički izraz: raspad.

(L) Da. Dakle, postoji očito još uvijek nekoliko pravih glupana.

(Chu) I Španjolska može, ako ova stranka Podemos pobijedi…

(Pierre) Italija je na rubu.

(L) Izgleda da Američka koalicija glupana…

(Perceval) Postaje svjesna!

(L) I raspada se.

O: Ne spremajte ražanj…

P: (Perceval) Ne spremajte ražanj dok je zec još u šumi…

(L) I mislim da to vrijedi za obje strane.

O: Da.

P: (L) Dakle, postoji mnoštvo raznih zanimljivih stvari koje bi se mogle dogoditi.

O: Ipak, ništa neće zaustaviti uravnoteženje. Jedino je pitanje gdje će doći do katastrofe, a to je djelomično uvjetovano promatračima.

P: (Perceval) Dakle, objektivno promatranje stvarnosti imat će veću vjerojatnost da donese katastrofe onim populacijama koje su najmanje pronicljive ili najmanje točne?

O: Ortogonalni ili usklađeni?

P: (L) Dakle ovisi jesu li njihova promatranja ortogonalana ili usklađena s objektivnom stvarnošću. OK. Mogu li promijeniti temu?

(Pierre) Da.

(L) Dobro, moj, uh ……

O: 4 mjeseca će otkriti dramatične promjene.

P: (Pierre) Lipanj. Dramatične promjene u kom polju?

(Perceval) Bez kockanja.

(Pierre) Aww… Oni stavljaju mamac pred nas!

O: To je sve što ćete dobiti!

P: (Perceval) Vidiš? [smijeh] Znači li to tijekom sljedeća 4 mjeseca ili tijekom 4 mjeseca?

(Chu) Ili nakon sljedeća 4 mjeseca…

O: Bez kockanja.

P: (L) Neće vam reći ništa više.

(Perceval) Niti mi ne treba. Shvatit ćemo mi to.

(Scottie) Da, mogao sam vam ja reći da neke dramatične promjene dolaze u naredna 4 mjeseca. Mislim, samo pogledajte svijet …

(Perceval) Da, ali nisi! [smijeh] Nisi mi rekao!

(Chu) Ali 4 mjeseca, ne 3!

(Scottie) Vrijeme je varijabilno!

O: Mi uživamo kad vi učite i ostajete pozorni.

P: (L) Dobro, kad smo već kod učenja, zaista sam, ali zaista sam zatrpana ovim knjigama. Ark me u ovom može podržati. Količina stvari koju čitam je vrlo intenzivna. Ja doslovno spavam dok čitam, ili čitam dok spavam. Nije šala. Ustanem se i počnem čitati sat ili dva prije nego se uopće pojavim na doručku. Onda doručkujem, i vratim se i opet čitam, i čitam, i čitam… I čitam dok ne odem u krevet. I onda uzmem knjigu sa sobom u krevet, i čitam u krevetu.

(Perceval) Dakle, pokušavaš reći da si jako puno čitala.

(L) Aha.

(PoB) To je nešto novo!

(Pierre) Dakle, puno si učila i zaslužuješ nekoliko odgovora.

(L) Da, upravo na to ciljam. [smijeh] Radila sam zaista, ali zaista jako puno i zaista bih voljela dobiti nekoliko malih odgovora. Dakle, prva stvar koju sam otkrila je ta da mi se čini da je židovski Isus bio sastavljen od književnih elemenata nekoliko različitih karaktera o kojima je pisao Josip. To su bili Simon iz Pereje, bio je Juda Galilejac, a bilo je i nekoliko drugih iako se ne mogu sjetiti njihovih imena. Svi ti momci bili su više revolucionari nego bilo što drugo. Ali, naravno, kao što znamo, ono što je jednom čovjeku revolucionar ili terorist, drugom je čovjeku to borac za slobodu. Oni su u osnovi bili posvećeni svojoj religiji, židovskoj vjeri, i nisu mogli podnijeti pomisao da Rimljani žive u njihovom Svetom gradu i da vladaju njihovim Svetim gradom, imenuju njihove svećenike, i u osnovi im govore što trebaju raditi. Prema njihovoj religiji i njihovim jakim religijskim uvjerenjima, jedini vladar kojeg su trebali imati je Bog, a Božju volju posredovali su svećenici. Svećenike su birali ljudi, a ne rimski prokurator. Dakle, oni su bili zaista vrlo nesretni, i možete shvatiti da su imali ozbiljan problem. Dakle, oni su gurali i proklamirali puno stroži oblik svoje religije nekim od ovih skupina, a Josip to opisuje kao Četvrtu filozofiju. Oni su prikupili potporu među svim ljudima Judeje / Izraela / Palestine, kako god ju nazivali, za veliki revolucionarni pritisak protiv Rimljana. To je ono što ja vidim kao izvornu skupinu koju su ljudi kasnije nazvali Jeruzalemskom crkvom. To zapravo i nije bila kršćanska crkva u nijednom smislu te riječi. To je bila skupina koja je prije svega bila vjerska, ali ispod i iza kulisa, oni su doslovno poticali pobunu i koordinirali nadolazeću revoluciju i naoružavali ljude, i pripremali se na vjersku i materijalnu pobunu protiv Rima. Ok, je li to točno što sam dosad opisala?

O: Da.

P: (L) U redu. Dakle, sljedeća stvar, čini mi se da je Pavao… Prije svega, on možda jest, a možda i nije bio iz Tarza, ali on vjerojatno nije bio rimski građanin, kako ga prikazuju Djela apostolska. To je samo bilo književno sredstvo da ga se uvede u Rim na određeni način. On je bio helenistički židov koji je živio ili u Damasku ili Antiohiji ili u tim područjima. Čini mi se da su židovi iz Jeruzalema koji su bili pripadnici te revolucionarne skupine došli na njegovo područje, i da su tamo vrbovali ljude, koristeći svoje religijske udice. Tada je on počeo da ih progoni. On kaže da je bio farizej, a oni su bili vrlo, vrlo strogi oblik judaizma, tako da je bilo prirodno da se stvori sukob između njih. Jesam li u pravu dosad o tome?

O: Da.

P: (L) U redu, dakle, to je zapravo bio opseg progona, to da je on bio farizej, i da je potaknuo i druge farizeje protiv njih. Mislim da je vrlo vjerojatno da se kamenovanje Stjepana nikada nije dogodio. Jesam li u pravu?

O: Da.

P: (L) Dakle, čini se da su neki od revolucionarnih vođa, počevši od Simona iz Pereje i Jude, i Mateja, koji možda jesu, a možda nisu bili ubijeni za vrijeme Heroda Velikog, čini se da je postojalo uvjerenje da su oni bili “uskrsnuli” u određenom apokaliptičnom smislu. Bio je pronađen kamen, s natpisom, nazvan Gabrijelov kamen otkrivenja, pri čemu Israel Knohl, koji je napisao knjigu o tome i koji to sve tumači, vjeruje da se kamen odnosi na smrt Šimuna iz Pereje. Je li to tako?

O: Da.

P: (L) A Šimunu iz Perea je rečeno, u tom natpisu, da će tri dana nakon svoje smrti uskrsnuti. Njemu je rečeno da uskrsne. Također je u tom natpisu implicirano da je krv mučenika, kao što su Šimun i drugi, a koje je Josip možda pogrešno prikazao, bila poput neke vrste magnetske tvari koja je dosegla do neba, i koja može privući božju osvetu. Mislim da je to vrlo fascinantno. Te ideje su se vrtile po Izraelu u to vrijeme, barem među nekim skupinama, uključujući i one koji su proizveli Svitke s Mrtvog mora. Knjige Enoha, sačuvane na etiopijskom, vjerujem, ali fragmenti su pronađeni u Svitcima s Mrtvog mora, su pravi primjer i dokaz toga. To možda nije bilo uobičajeno znanje. No, čini mi se da je se nekako sve to pomiješalo s grčko-rimskim idejama uskrsnuća/apoteoze heroja kao bogova, te da je ovo bilo nešto slično tome. Izgleda da su te ideje o krvi njihovih mučenika kao faktoru privlačenja nadolazeće osvete njihova boga – bile ono što je ova skupina revolucionara propovijedala. I svi su oni tvrdili da su vidjeli svog mrtvog vođu, koji je da tako kažemo, uskrsnuo od mrtvih, primjerice Šimun iz Pereje ili Juda Galilejac ili bilo tko drugi tko je možda bio uključen u to. To nisu bila fizička uskrsnuća, već su oni jednostavno bili vizionari. Pitanje koje imam je: jesu li oni stvarno vjerovali u to, ili su oni samo to koristili kao propagandu da bi pridobili podršku ljudi za njihov revolucionarni cilj?

O: Neki su vidjeli, a onda su ostali tvrdili da su i oni također vidjeli.

P: (L) U redu. Dakle, je li ovaj trenutak taj u kojem se pojavljuje ime “Isus”? Je li on bio židovski revolucionarni vođa, ili više njih koji su umrli, i jesu li ih onda nazvali Jošua – jer je Jošua bio desna ruka Mojsijeva? Je li to ideja? I tako su ga prozvali Jošua u njegovom uskrslom stanju, dok je on, dok je bio živ, možda mogao imati bilo koje ime? Simon iz Pereje, ili Juda Galilejac?

O: Da.

P: (L) Ok, napredujem prema nečemu. Samo morate biti strpljivi ovdje. Dakle, Pavao je imao viziju, nakon što je progonio te ljude. Je li mislio da je vidio tog židovskog tipa kojeg su ubili Rimljani?

O: Ne baš.

P: (L) Pa, čini se da je imao posla s njima…

O: On je pogrešno protumačio, iako je to bilo samo zbog svoje okoline. Kako je Simon umro?

P: (L) Vojnici su ga jurili kroz pustinju, i jedan od njih ga je udario svojim mačem i ubio ga. Mislim da su mu odrubili glavu.

O: Nisu ga razapeli?

P: (L) Ne, nisu ga razapeli. U redu…

O: Pavao je vidio križ.

P: (L) Dakle Pavao je vidio križ.

O: Prikaz Cezara na spomeniku (tropheum, op. prev.).

P: (L) Dakle, ono što govorite je to da je, uzbuđen od svih razgovora i stvari koje su se događale okolo i oko spasitelja i tako dalje, ne znam… ja ne mogu ni to shvatiti. Ono što sugerirate je da je Pavao imao stvarnu viziju, koju je prvi put pogrešno protumačio, ali onda je shvatio?

O: Da.

P: (L) I čini se da je Pavlova teologija vrlo slična stvarnostima koje ste nam vi opisali kao postojanje u 4. denzitetu, i koje je naseljeno stanovnicima 4. denziteta, i kao mjesto na koje se preselite ili na koje napredujete nakon što živite život u ovoj stvarnosti.

O: Da

P: (L) Čak i njegova ideja o duhovnom tijelu je slična, jer on kaže da se tijelo i krv ne mogu naslijediti u ovom kraljevstvu. I onda on kaže nešto o tijelu – da se tijelo sije kao sjeme, a zatim da raste kao duhovno tijelo. Dakle, to je gotovo kao da govori o drugoj stvarnosti u kojoj postoji varijabilnost fizikalnosti ili tako nešto. On čak tvrdi da će se oni koji su još uvijek ovdje u vrijeme promjena koje je on očekivao, promijeniti u tren oka.

O: Da.

P: (Perceval) Kakva je bila priroda Pavlove vizije?

O: Vidio je Cezara i mislio je da je to židovski pojedinac. Međutim, on je ubrzo razvrstao stvari. Paul je očajnički pokušavao spasiti ljude i preobraziti svijet, i tako je on “postao sve – svim ljudima”, kada je to služilo cilju. Grupe u Jeruzalemu bile su toliko u njegovom vidokrugu za spasenje kao i bilo koje druge.

P: (L) Dakle, ako sam dobro shvatila, vi govorite da je on možda u početku mislio da je vidio židovskog pojedinca, ali je ubrzo shvatio da to nije bio židovski pojedinac, jer on nije bio blesav. A on je znao da Šimun iz Pereje nije umro na križu, i da je to Cezar bio na spomeniku?

O: Da.

P: (L) Pa ipak, on je uklopio svog Cezara sa židovskim momkom za dobrobit …

(Perceval) Grupe u Jerusalemu?

(L) Dakle, drugim riječima, on je to napravio svjesno?

O: Da.

P: (Perceval) Morao je smisliti poruku za mase.

(L) Dakle, kad je on to učinio, što se tiče židova, je li on dao istu poruku svima?

O: Ne.

P: (L) Pa, on je jasno rekao da on postaje sve svim ljudima. Kad je sa židovima, on je židov. Kad je s poganima, on je poganin. No, njegova glavna stvar, i on je to rekao: Sve što on zna je da je Krist bio razapet. I on razvija svoju teologiju, što je bila vizija svijeta 4. denziteta, i on troši gotovo NULA vremena govoreći o bilo kojem ljudskom biću ili o bilo kojoj povijesnoj osobi. Mislim da je to bilo namjerno – to da mu je fokus bio na manifestaciji 4. denziteta, i on je u potpunosti ignorirao ili namjerno nenaglašavao bilo kojeg čovjeka pojedinca? Je li to ono što je radio?

O: Da.

P: (L) To dovodi do velikog problema ovdje. Postojala je crkva u Rimu. To je trebala biti kršćanska crkva u Rimu prije nego što je Pavao ikad otišao u Rim. On je napisao „Poslanicu Rimljanima“ za tu crkvu. Je li to bila židovska crkva?

O: Ne.

P: (L) Dakle, to nije bila kršćanska crkva u smislu židovskog naroda, židovska sinagoga, koji su bili svjesni svog židovskog Mesije i obožavali svog židovskog Mesiju?

O: Ne.

P: (L) Je li to, u stvari bila poganska crkva koja je štovala bar nešto vezano za Cezara?

O: Da.

P: (L) To bi bilo biti barem dvije generacije nakon ubojstva Cezara, tako da se puno stvari moglo dogoditi u dvije generacije.

O: Da.

P: (L) Kad je Pavao krenuo u Rim, jer ovo je smiješna stvar… Sve izgleda kao da proizlazi iz Rima, iako Djela apostolska tvrde da je sve proizlazilo iz Jeruzalema. To je kao da…

O: Kad Djela apostolska tvrde, pretpostavi da je suprotno tome.

P: (L) U redu. Postoji neka vrsta kontrolirajuće stvari koja potječe iz Rima. Što se dogodilo kad je Pavao stigao u Rim? Je li on odveden u Rim kao zatvorenik iz Jeruzalema?

O: On nikada treći put nije otišao u Jeruzalem.

P: (L) On nikada treći put nije otišao u Jeruzalem, ali je otišao u Rim. A kad je otišao u Rim, kako je on primljen od crkve tamo?

O: Srdačno.

P: (L) Pa, to nema puno smisla. Čini se da je to mjesto otkuda su sva pogrešna tumačenja o obožavanju Cezara i sva pogrešna tumačenja oko židovskog Isusa potekla.

O: Ne zaboravi da se sve to dogodilo nakon uništenja Jeruzalema.

P: (L) Znači, mi zapravo ne znamo što se događalo. Oh, u redu. Imam teoriju da je Pavao otišao u Rim mnogo ranije nego što drugi misle. To bi imalo smisla, jer ako pravi Isus nije bio netko tko je umro u 29. ili 30., već je umjesto toga bio netko tko je umro u 4. godini pr. Kr. ili što god, onda se sve to mora vratiti. Dakle, je li Pavao otišao u Rim 48. ili 49.?

O: Da.

P: (L) Je li Pavao onda otišao u Španjolsku?

O: Da.

P: (L) Gdje je Pavao umro, u Rimu ili u Španjoklskoj?

O: Španjolskoj.

P: (Chu) Je li on sveti Jakov iz Compostele?

O: Blizu!

P: (L) Dakle, možda je Pavao pokopan u grobu svetog Jakova?

O: Da.

P: (Perceval) Dakle, moraš ići na hodočašće, Laura!

(L) Moram ići na hodočašće!

(Pierre) Hodanjem!

(Perceval) Možeš to obaviti i biciklom.

(L) Mogu li jahati konja?

(Perceval) Možeš voziti dok god držiš svoju glavu kroz prozor. Radi se o udisanju zraka.

(Chu) Tu je slaba karika, ali postoji školjka u oba slučaja. Školjka je simbol Svetog Jakova, a tu je također i školjka u slučaju Venere / Cezara.

O: Da!!

P: (L) Venera je predak julijevaca. Dakle, sve se počinje razbistravati. To je sada jako mutno.

O: Imaš dovoljno na svom tanjuru! Izvrsno napreduješ!

P: (L) Ali želim postaviti još jedno pitanje. [smijeh] Dopustite mi da postavim još samo jedno pitanje.

(Perceval) Ako Laura ode na grob svetog Jakova znajući da je Pavao tamo pokopan, hoće li ona imati božansko otkrivenje koje će odgovoriti na sve?

(PoB) Hoće li se ona tamo susresti s Putinom?

O: Ne.

P: (L) Jesu li Pavao i ljudi iz te crkve u Jeruzalemu zajedno došli na ideju o zamjeni obožavanja Julija Cezara figurom i likom Krista, koji je bio više ili manje univerzalan?

O: Da.

P: (L) Jesu li planirali da to bude židovski Isus?

O: Ne, to je došlo kasnije.

P: (L) Ali on ih je, u stvari, uvjerio da se trebaju preusmjeriti s Cezara na univerzalnog boga stvoritelja. Je li to to?

O: Da.

P: (L) Jer je to vrlo jak koncept među židovima.

O: Da.

P: (L) Dakle, bilo je nekih uvjeravanja koje je učinio Pavao s tom crkvom u Jeruzalemu, i oni su počeli mijenjati i izmjenjivati stvari u nekom periodu vremena. Zatim, zajedno s tim, došlo je do uništenja Jeruzalema. Nakon toga, sve je se promjenilo i preradilo iz nekog razloga.

O: Politika.

P: (L) Dakle, Rimska crkva je mislila da će to biti… Ne mogu to shvatiti. Previše sam umorna.

O: Da. Doviđenja.

KRAJ SESIJE

Original sesije na engleskom možete naći ovdje.

Related Articles: