FOTCM Logo
Cassiopaea – hrvatski
  • EN
  • FR
  • DE
  • RU
  • TR
  • ES
  • ES

Kozmički kontekst grčke filozofije

Kozmički kontekst grčke filozofije – Prvi dio

Većina onoga što je uključeno u ovaj post izravno dolazi iz knjige Kometi i Mojsijevi rogovi, ali je odabrano i uređeno radi sažetosti. Namjeravam da moj glavni fokus bude na filozofima, ali smatram da bi ono što sam napisala o toj temi bilo neshvatljivo bez pozadine i konteksta. Čini mi se da se ništa od […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Drugi dio

Znam da sam u prethodnom postu rekla da ću odmah prijeći na raspravu o filozofima i filozofiji u ovom postu, ali kako pregledavam svoj tekst od 400 stranica, shvaćam da bih prvo trebala pokriti još nekoliko drugih stvari. Postat će jasno zašto je bitno znati što se događalo da bismo u potpunosti razumjeli što su […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Treći dio

Nakon prethodnog posta, ovdje ću uključiti malu tablicu koja navodi datume raznih kozmičkih katastrofa na Zemlji na temelju četiri glavna izvora o kojima se raspravljalo. Postoje i drugi znanstvenici koji istražuju i pišu o ovoj temi o kojoj ja raspravljam drugdje, ali jako se trudim (teško je) da ovaj prikaz bude što je moguće sažetiji. […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Četvrti dio

Prije nego što prijeđem na Homera i Hesioda, a zatim na filozofe, uključit ću nekoliko zanimljivih pojedinaca, sličnih Orfeju, koji se ne mogu datirati zbog mitoloških dodataka koje ih okružuju. Zaista nema puno informacija pa će kratki unosi sa Wikipedije biti dovoljni. Melampus[1] Legendarni prorok i iscjelitelj, podrijetlom iz Pilosa, koji je vladao u Argosu. […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Peti dio

Agenda Milesijske škole Godine 1997. William Mullen, profesor klasičnih studija na Bard Collegeu, održao je predavanje na konferenciji pod naslovom: Prirodne katastrofe tijekom civilizacije brončanog doba u kojem je iznio ono što je vidio kao agendu Milezijske škole. Zajedničke teme prva tri predsokratovska filozofa iz Mileta u šestom stoljeću pr. Kr., Talesa, Anaksimandra i Anaksimena, […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Šesti dio

Hekatej iz Mileta Hekatej (550.-476. pr. Kr.) nije pravi filozof, ali budući da ga je Heraklit citirao u vezi s Pitagorom, nakratko ga uključujem na njegovo pravo kronološko mjesto. Podsjetimo se što je Heraklit rekao o njemu, citirano u raspravi o Pitagori: Učenje mnogih stvari ne uči razumijevanju; da jest, to bi naučilo Hesioda i […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Sedmi dio

Anaksagora iz Klazomena 500. – 428. pr. Kr. Sada dolazimo do jonske škole. I ponovno nalazimo našeg ranog grčkog filozofa rođenog u zapadnoj Turskoj, dijelu Jonske lige,[1] iako se, poput nekoliko drugih, preselio u Atenu kao mladić. Anaksagora je započeo kao Anaksimenov učenik i napisao je djelo koje počinje: “Sve stvari su bile zajedno; tada […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Osmi dio

Sokratski rascjep Upravo ovdje, u Sokratovo vrijeme, možemo primijetiti zanimljivu divergenciju u filozofskoj misli, ili mi se barem tako čini. Pitanje da li je Arhelaj bio Sokratov učitelj, kao što sam nagovjestila, pomalo je kontroverzno, jer ga Ksenofont, Platon ili Aristotel nikada ne spominju; stoga se pretpostavlja da je priča ispričana kako bi se slavni […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Deveti dio

Idemo sada na trenutak u drugom smjeru, gdje Diogen spominje neobičnu razmjenu u svojoj knjizi Sokratov život. Za razliku od većine filozofa, on nije imao potrebu putovati, osim kada je trebao ići na ekspediciju. Ostatak života ostao je kod kuće i sve žešće raspravljao sa svakim tko bi s njim razgovarao, s ciljem ne da […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Deseti dio

U ovom dijelu moje knjige, Mojsijevi Rogovi, postoji diskurs na temu Alkibijada, koji ću ovdje vrlo zažeti. Alkibijad se spominje u [knjizi] Sokratov život gdje nam Diogen govori o vojnoj službi potonjega u Peloponeskom ratu, pišući kako slijedi: U svakom slučaju, on [Sokrat] je služio u ekspediciji na Amfipol; a kad je u bitci kod […]

Kozmički kontekst grčke filozofije – Jedanaesti dio

Platon 427. – 347. pr. Kr. Platon je preko svoje majke bio u srodstvu s Kritijom, jednim od Tridesetorice koji su vladali Atenom nakon završetka Peloponeskog rata, a koji je nakon toga ubijen kada je bogata elita ponovno zauzela grad. Diogen nam govori da je Platon u biti bio proizvod silovanja njegove majke od strane […]